TAKE PART

Dialogue is a way to understand each other better.

Take part in communication on the judiciary in Serbia.

ukljuci se

MY RIGHTS

IN MY TOWN

Get to know your court and find out when we come to your neighborhood. Explore your court building and get to know the Thematic Open Doors in your town.

u mom mestu

News

 

Kako naplatiti zaostale alimentacije

Katarina Toskić za Vreme (04.01.2024) - Bez sumnje, proces naplate u postupku izvršenja često može biti izazovan i nepredvidiv, ali zbog suštinske važnosti prava deteta na izdržavanje ipak mu treba pružiti priliku. Tim pre ako uzmemo u obzir da dete kao poverilac u ovom postupku treba biti oslobođeno troškova, pa je u tom smislu olakšano i većini dostupno da makar pokušaju.

 

Zašto je Srbija lider organizovanog kriminala u regionu?

Miloš Jovanović za Danas (02.01.2023) - Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala je, krajem septembra 2023. godine, objavila drugi Globalni indeks organizovanog kriminala.

 

Kada preduzetnica zatrudni

Teodora Tomić Lazarević za NIN (28.12.2023) - Saznali ste da ste trudni, a obavljate samostalnu ili poljoprivrednu delatnost? Čestitamo! Ovaj tekst se odnosi na sve trudnice i mame koje nisu u radnom odnosu, ali obavljaju neku privatnu delatnost, kao što su umetnice, advokatice, stomatološkinje ili programerke, odnosno vlasnice biznisa koji je registrovan kod Agencije za privredne registre u formi preduzetnika i plaćaju paušalni porez.

 

Apel budućoj vladi da iskoreni lošu i nezakonitu praksu

Jelena Pejić Nikić za Vreme (21.12.2023) - Srbija hronično beleži slabe rezultate u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. O tome svedoče i izveštaji Evropske komisije, međunarodnih i domaćih organizacija civilnog društva. Preporuke za unapređenje reformskih napora države se uporno ponavljaju, ali do sada nije bilo volje da se ključni problemi reše.

 

Podmićivanje birača i nezakonito finansiranje kampanje kao krivična dela

Nemanja Nenadić za Vreme (14.12.2023) - Iako nezakonito finansiranje stranaka predstavlja jedan oblik korupcije, za njegovo gonjenje nisu zadužena posebna tužilačka odeljenja za borbu protiv korupcije i Tužilaštvo za organizovani kriminal, već tužilaštva opšte nadležnosti. Ne postoji ni mogućnost da se u istragama primene posebne tehnike.

 

Da li je u borbi za glasove sve dozvoljeno

Nikola Nasković za NIN (14.12.2023) - Već više od 10 godina izborni proces u Srbiji pratim isključivo kao posmatrač. Ovo ne činim iz razloga što me izbori ne interesuju - naprotiv, pripadam onom delu društva koje ih smatra izuzetno važnim, te sam saglasan sa mišlju: „okreni se prema politici ili će se politika okrenuti prema tebi“, već zbog toga što je moj izbor profesije, delom ograničio tu moju slobodu. Naime, odredbom člana 55 stav 5 Ustava Republike Srbije određeno je da javni tužioci ne smeju biti članovi političkih stranaka, a ja lično smatram da ovu odredbu treba posmatrati šire i da se ona odnosi na sve aktivnosti u vezi političkog delovanja koje mogu dovesti u pitanje nepristrasnost i objektivnost nosilaca javnotužilačke funkcije, a ne samo na članstvo u političkim organizacijama.

 

Ugovor o doživotnom izdržavanju u pravnom sistemu Srbije: Obaveze imaju i primalac i davalac izdržavanja

Jovana Bjelica za Danas (03.12.2023) - Pojam „ugovor o doživotnom izdržavanju“ određen je odredbom člana 194 stav 1 Zakona o nasleđivanju. Naime, ugovorom o doživotnom izdržavanju obavezuje se primalac izdržavanja da se posle njegove smrti na davaoca izdržavanja prenese svojina tačno određenih stvari ili kakva druga prava, a davalac izdržavanja se obavezuje da ga, kao naknadu za to, izdržava i da se brine o njemu do kraja njegovog života i da ga posle smrti sahrani. Glavna karakteristika koja se uočava kod ove vrste ugovora jeste ta da se svojina na stvarima ili kakvim drugim pravima prenosi na davaoca izdržavanja tek nakon smrti primaoca izdržavanja.

 

Raspoređivanje zaposlenog na drugo radno mesto – potreba posla ili kazna

Jelena Janković za Vreme (30.11.2023) - Da li su poslodavci uvek pravedni u donošenju odluka koje se odnose na zaposlene? Da li je krajnji cilj samo ostvarivanje što veće dobiti? Postoji li interes da se zadrži dobar i odgovoran radnik? Može li poslodavac pod okriljem zakona imati neograničenu autonomiju raspoređivanja zaposlenih bez njihove volje? Ima li zaposleni bilo kakva prava da odlučuje o svom radnom odnosu? Zašto uopšte poslodavac “menja mesto” zaposlenom i da li je to zakonito i uopšte dovoljno regulisano.

 

Nužni korak za ozdravljenje

Bojana Savović za Vreme (23.11.) - Ukoliko je u Srbiji i dalje bauk govoriti o lustraciji, možemo da govorimo o nužnosti donošenja Zakona o vetingu. Tako se zove taj proces u zemljama u regionu.

 

Kako ostvariti prava putnika u slučaju problema s letovima?

Đorđe Popović za Danas (19.11.2023) - Iako je u poslednjih nekoliko godina putnički avio-saobraćaj osetno poskupeo, činjenica da se i dalje može naći veliki broj letova jeftinijih od drugih vidova transporta, utiče na i dalje ogromnu potražnju. Međutim, navedena potražnja je ujedno i čest uzrok problema u vidu kašnjenja, otkazivanja i slično. Kako je u ovim situacijama obično putnik taj koji je slabija strana, prava putnika su detaljno regulisana u Srbiji posebnim zakonom.

 

Još jedna tajna javna rasprava

Bojana Savović za NIN (09.11.2023) - Opet smo, po ko zna koji put bili iznenađeni kada smo saznali da je od 3. do 22. avgusta 2023. godine u jeku godišnjih odmora, održana “javna” rasprava o Nacrtu izmena i dopuna još jednog važnog zakona - Zakona o sprečavanju korupcije. Ministarstvo pravde RS se i dalje pravi da ne razume šta zaista znači javna rasprava i da čak ni forma rasprave nije ispunjena “kačenjem” tog nacrta na sajtu Ministarstva, do kog se dolazi preko nekoliko linkova.

 

Zakon i tumačenje

Sonja Nestorović za Vreme (08.11.2023) - Poslovi upravljanja zgradom i održavanja zgrade definisani su Zakonom o stanovanju i održavanju zgrada. Upravljanje zgradom, u smislu ovog zakona, jesu svi organizacioni poslovi i aktivnosti koje kontinuirano obavlja izabrano ili postavljeno lice (upravnik ili profesionalni upravnik), odnosno organ upravljanja, u svrhu rukovođenja zgradom, a što podrazumeva odgovorno preduzimanje mera radi organizovanja održavanja zgrade, odlučivanja o korišćenju finansijskih sredstava i obezbeđivanja korišćenja zgrade, odnosno njenih delova u skladu sa njenom namenom, kao i druga pitanja od značaja za upravljanje zgradom.

 

Kako se ostvaruje pravo na besplatnu pravnu pomoć – primeri problema u praksi?

Gordana Moravski za Danas (15.10.2023) - Donošenjem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Sl. glasnik RS, broj 87/2018) i samom njegovom primenom uveden je jedan humaniji pristup primeni prava. Ovim zakonom omogućeno je svim građanima Srbije da i oni, kao i ostali stanovnici država u regionu koji su slabijeg materijalnog stanja, mogu svoju pravnu zaštitu da ostvare pred pravosudnim i upravnim organima bez novčane nadoknade.

 

Građansko oduzimanje imovine

Bojana Savović za NIN (28.09.2023) - Uspešna borba protiv korupcije se ne može zamisliti bez oduzimanja imovine čije je poreklo nezakonito. U Republici Srbiji je pored tradicionalnog oduzimanja imovinske koristi koja je pribavljena krivičnim delom i tzv. proširenog oduzimanja imovine, koje takođe mora biti u vezi sa tačno određenim krivičnim delima, na mala vrata pokušano oduzimanje imovine i kroz krivično delo pranje novca.

 

Probojni svet tajne komunikacije

Saša Đorđević za Vreme (27.09.2023) - Domaći i strani sudovi drže u svojim rukama sudbinu materijala dobijenog iz razbijanja Sky ECC uređaja. Sky ECC i EncroChat su uređaji koji izgledaju kao pametni telefoni. Omogućavaju sigurnu i šifrovanu komunikaciju koristeći servere umesto klasičnih mobilnih operatera. Korisnici ostaju anonimni bez davanja ličnih podataka upotrebljavajući nadimke ili tajne šifre koje sami biraju. Reklamirani su kao najbezbednije platforme za razmenu poruka.

 

Zaštita reputacije kompanije

Tijana Levakov i Ivan Duzlevski za Vreme (20.09.2023) - Savremene tehnologije i brzi protok informacija nameću potrebu da se revidiraju propisi u Srbiji kako bi se ponudila bolja zaštita reputacije kompanija. Trenutni pravni proces može biti dug i skup, i na kraju je nejasno da li privredna društva mogu da nadoknade pretrpljenu štetu, čak i ako se tužba pred sudom pokaže kao osnovana.

 

Otkaz ugovora o radu – najčešći razlozi kojima pribegavaju poslodavci

Radomir D. Radević za Danas (18.09.2023) - Istraživanja su pokazala da sve veći broj zaposlenih daje otkaz najpre zbog loših međuljudskih odnosa, kao i zbog utiska da njihov rad nije adekvatno vrednovan.

 

Stambene zajednice i upravnici – prava i obaveze

Ljubiša Zekić za Danas (17.09.2023) - Važeći Zakon o stanovanju i održavanju zgrada jeste matični zakon u pravu stanovanja i predviđa dva obavezna i ujedno najvažnija organa stambene zajednice: 1) upravnika i 2) skupštinu stambene zajednice.

 

Temelji demokratije

Nikola Nasković za NIN (07.09.2023) - „Sloboda mišljenja i sloboda izražavanja su neophodni uslovi za potpuni razvoj ličnosti. One su od suštinskog značaja za svako društvo. One čine kamen temeljac svakog slobodnog i demokratskog društva. Dve slobode su blisko vezane, pri čemu je sloboda izražavanja ta koja služi kao sredstvo za razmenu i razvoj mišljenja. Sloboda izražavanja je neophodan uslov za ostvarivanje principa transparentnosti i odgovornosti koje su, zauzvrat, od suštinskog značaja za unapređenje i zaštitu ljudskih prava“.

 

Položaj i uloga budžetske inspekcije Ministarstva finansija

Milan Stefanović za Danas (03.09.2023) - Budžetska inspekcija u inspekcijskom nadzoru ispituje da li se javna sredstva koriste zakonito i u skladu sa opredeljenom namenom. Ona čini treću liniju zaštite javnih sredstava, koja stoji nakon interne revizije i spoljne revizije (Državna revizorska institucija), sa inspekcijskim i represivnim (kaznenim) ovlašćenjima.

 

Kontroverzni DNK tragovi na predmetima u smeću

Dušan Dakić za Vreme (31.08.2023) - U Republici Srbiji, sve dok smeće ne napusti domaćinstvo, DNK tragovi u njemu su na “sigurnom”. Pravna sudbina DNK tragova na predmetima u smeću zavisi od zakonitog postupanja policije. Uviđaj na takvim predmetima je zakonit bez naredbe javnog tužioca. Međutim, za analizu DNK tragova koji će se koristiti u krivičnom postupku potrebna je odgovarajuća naredba pravosudnih organa.

 

Postupak za razvod braka

Darko Rašković za Danas (14.08.2023) - „Čak i nakon najtragičnije smrti, najgoreg razvoda i najgoreg raskida, vremenom ćete uspeti da se oporavite“. Brak predstavlja vezu između lica različitih polova radi zajedničkog života i stvaranja porodice. To je zajednica koja ima dvostruku ulogu.

 

Integrativna medijacija

Milan Krilović za Vreme (09.08.2023) - Integrativna medijacija promoviše stav da su svi sporovi koliko pravni, toliko i ljudski problemi, te da se sveobuhvatni proces upravljanja sukobima mora baviti psihološkim i emocionalnim, kao i pravnim komponentama spora

 

Tarifa u parničnom postupku – zašto neki advokati koštaju više?

Katarina Toskić za Danas (05.08.2023) - Parnični postupci pokreću se tužbom lica koje želi da ostvari neko pravo ili smatra da mu je neko pravo ugroženo. Zato, u ovom postupku možete se naći u svojstvu tužioca – podneli ste tužbu da ostvarite ili zaštite neko svoje pravo, ili u svojstvu tuženog.

 

Koliki su troškovi advokata na krivičnom suđenju?

Teodora Tomić Lazarević za Danas (30.07.2023) - Krivični postupak je skup pravila koji ima za cilj da se adekvatno sankcionišu učinioci krivičnih dela, a da pri tome niko nevin ne bude osuđen.

 

Kako prepoznati nasilje u porodici?

Darko Rašković za Danas (23.07.2023) - Pitanje zaštite od nasilja u porodici regulisano različitim mehanizmima zakonske zaštite, s obzirom na poseban značaj zaštite koju porodica na osnovu Ustava uživa, te se primarna zaštita od nasilja u porodici pruža kroz građanskopravnu zaštitu, dok je krivičnopravna zaštita supsidijarnog karaktera, posebno zbog prirode odnosa u braku i porodici koji spadaju u privatnu sferu pojedinaca, pa se i krivično pravo ograničava samo na one slučajeve u kojima druge vrste zaštite nisu dovoljne.

 

Neko nas posmatra, neko nas stalno gleda - pa i povodom protesta

Katarina Golubovic za Vreme (20.07.2023) - Koliko smo slobodni da protestnom šetnjom po kolovozu iskazujemo stav? Da li smo tada pod prismotrom? Da li i ko može da nas hapsi i kazni?

 

Kako Upravni sud sistematski uništava pravo na pristup informacijama?

Robert A. Sepi za Vreme (06.07.2023) - Umesto da ceni dokaze koje mu je tužilac dostavio uz tužbu i obrazloži zašto im nije poklonio veru, na primer, zbog sumnje u njihovu autentičnost ili tačnost, Upravni sud se odlučio za slobodarsku misao, tj. misao slobodnu od pravne logike i logike prosečnog građanina koja se može očekivati u datim okolnostima.

 

Da li usvajanje istopolnog braka može da ugrozi tradicionalni brak?

Velimir Petrović za Danas (06.07.2023) - Istorija braka je priča o kontinuitetu ali i promeni. Centralnost braka za ljudski život i u savremenom dobu, nije ni malo iznenađujuća. Činjenica koja tome doprinosi jeste i to što ta institucija postoji milenijumima i kroz brojne civilizacije.

 

Tajne „sublimacije“ ili zašto je problem dati tabele

Nemanja Nenadić za NIN (06.07.2023) - Odgovor na pitanje iz naslova ne znam, ali je očigledno da problem sa davanjem javnosti tabela ima i to ne bilo ko, nego najviša institucija za suzbijanje kriminala u Republici Srbiji – Vrhovno (doskora Republičko) javno tužilaštvo.

 

O prometu nepokretnosti i katastru

Marija Pešović za Danas (21.06.2023) - Promet nepokretnosti je pravni posao kojim se prenosi pravo svojine na nepokretnostima ili kako se to kolokvijalno kaže „prenos vlasništva“. Prenos prava svojine može da se vrši različitim pravnim poslovima, i to za života vlasnika nepokretnosti, prodajom, poklonom, razmenom ili nakon smrti vlasnika nepokretnosti, nasleđem, ugovorom o doživotnom izdržavanju. Dakle, bilo da ste dobili od roditelja na poklon vikendicu, kupujete stan ili ste nasledili poljoprivredno zemljište, sve su to pravni poslovi prometa nepokretnosti.

 

Šta je ugrožavanje sigurnosti?

dr Aleksandar Trešnjev za Danas (13.06.2023) - Кrivično delo ugrožavanja sigurnosti, kao i sva druga krivična dela, ima svoje objektivne i subjektivne elemente. Osnovni oblik ovog krivičnog dela propisan je u prvom stavu, dok su u druga dva stava propisani teži oblici. Propisivanjem ovog krivičnog dela štiti se lična sigurnost građana. Lična sigurnost se štiti sa aspekta žrtve krivičnog dela. Odnosno, izvršenjem krivičnog dela kod žrtve se stvara osećaj lične nesigurnosti.

 

Kako zaštititi oštećenog od nove viktimizacije?

Ivana Milovanović za Danas (08.06.2023) - Izvršenje krivičnog dela pogađa u manjoj ili većoj meri čitavu društvenu zajednicu, jer se time narušava njeno normalno funcionisanje, stvara se osećaj straha, nesigurnosti, zabrinutosti za sopstvena prava i slično. Od vrste i težine krivičnog dela zavisi stepen tih negativnih posledica.

 

Izdržavanje maloletne dece

Jovana Bjelica za Danas (31.05.2023) - Izdržavanje maloletnih lica predstavlja primarno pravnu i moralnu obavezu roditelja dece. Zatim, i drugih krvnih srodnika u pravoj ushodnoj liniji ako roditelji nisu živi ili nemaju dovoljno sredstava za izdržavanje. Maloletna deca su poverioci izdržavanja u odnosu na svoje roditelje i druge krvne srodnike koji su dužnici izdržavanja. Zakonodavac je propisao obavezu izdržavanja maloletnog deteta i za roditelja koji je potpuno lišen roditeljskog prava.

 

Kada vam je ugrožena lična sigurnost?

Lidija Komlen Nikolić za Vreme (15.06.2023) - Radnja izvršenja krivičnog dela Ugrožavanje sigurnosti nije se menjala decenijama, preciznije od 1990. godine. Ono što se jeste promenilo su okolnosti i okruženje u kome živimo. Živimo u društvu gde se kultiviše i promoviše nasilje, jezik mržnje, jezik nepristojnosti. Krivično pravni sistem predstavlja represivni odgovor na konstatovanu agresiju i nasilje. Za prethodne tri decenije, zakonodavac nije smatrao da je potrebno menjati radnju izvršenja. Očigledno je da je potrebno razmisliti o novoj definiciji krivičnog dela Ugrožavanja sigurnosti, ali uz prethodne konsultacije i sprovedenu širu stručnu i javnu raspravu, a ne u hitnoj proceduri.

 

Gde novinari greše u izveštavanju sa suđenja?

Julijana Mogoš Živković za Danas (25.05.2023) - Кrivični postupci često izazivaju interesovanje javnosti. Građani imaju pravo na informisanje o krivičnim postupcima. Ovo pravo se realizuje kroz prisustvovanje javnim suđenjima, a osnovno pravilo je da je glavni pretres javan, ili putem medija. Uloga i odgovornost medija u ostvarivanju prava građana na inormisanost je velika. Stoga izveštavanje o krivičnim postupcima mora da bude profesionalno, objektivno, nepristrasno, bez predrasuda, bez prejudiciranja ishoda postupka, uz poštovanje prava učesnika u krivičnom postupku. U izveštavanju o krivičnim postupcima mediji treba da budu partneri pravosuđu u cilju izgradnje poverenja javnosti u pravosuđe, treba da ostvaruju svoju informativnu, ali i edukativnu ulogu, treba da doprinesu boljem sprovođenju pravde.

 

Zašto nam je potreban rodno osetljiv jezik?

Nina Niholjčić Ivković za Vreme (25.05.2023) - Pored toga što Zakon o rodnoj ravnopravnosti navodi da upotreba rodno senzitivnog jezika pozitivno utiče na razvijanje rodne ravnopravnosti, a samim tim i na smanjivanje rodne diskriminacije, vrlo je važno napomenuti da se kroz korišćenje ovakve vrste jezika obezbeđuje veća vidljivost žena, ne samo u lingvističkoj, već i u javnoj sferi života.

 

Stanje uma i duše i krivična odgovornost

Bojana Savović za Vreme (18.05.2023) - Iako je u oceni zrelosti učinioca krivičnog dela lakše voditi se samo brojevima kao egzaktnim činjenicama (14, 16, 18 godina), to nije uvek i najispravnije. Često je važnije “izmeriti” stepen razvijenosti nečijeg uma i duše

 

Bodi građani

Duško Vuković za NIN (11.05.2023) - Još u decembru 2022. godine prosečna zarada, doduše bruto, dostigla je 983 evra. O tome se ćuti, jer ako bi zaposleni bili svesni koliko izdvajaju državi, političari bi morali da kažu šta rade sa više od devet milijardi evra uplaćenih poreza i doprinosa. I da li država mora toliko da uzme, a da zaposlenima za egzistencijalne troškove preostane veoma malo.

 

Postupak poništavanja diploma magistarskih i doktorskih studija

Milan Stefanović za Vreme (11.05.2023) - Donošenju odluka visokoškolskih ustanova, odnosno Univerziteta može prethoditi odluka nastavno-naučnog veća visokoškolske ustanove kojom se utvrđuje neakademsko ponašanje, kao i povreda etičkog kodeksa (npr. plagiranje prilikom izrade doktorske disertacije, koje obuhvata povredu akademskih pravila citiranja), a toj odluci prethodi izveštaj etičke komisije visokoškolske ustanove. Protiv ove odluke može se podneti pravni lek drugostepenom organu – odboru za profesionalnu etiku univerziteta.

 

Da li su deca danas zrelija i svesnija zla koje nanose

Bojana Savovic za Danas (09.05.2023) - U tretmanu koji država ima prema mladima brojevi i kalendarski uzrast nisu presudni, već stanje uma i duše. O tome govori i činjenica da se i punoletnom licu (ali samo mlađem punoletnom licu) koje je u vreme izvršenja krivičnog dela navršilo 18, a u vreme suđenja nije navršilo 21. godinu mogu primeniti odredbe Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica. Da bi tako nešto bilo učinjeno, potrebno je da su ličnost učinioca i okolnosti pod kojima je delo učinio takvi da se može očekivati da će se i vaspitnim merama postići svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne.

 

Čovek se uči dok je živ, da li i veštačka inteligencija?

Nenad B. Kovačević za NIN (27.04.2023) - Kako bi veštačka inteligencija bila sposobna da uradi bilo kakav zadatak, potrebno je da za to bude naučena odnosno istrenirana. Upravo tokom postupka obuke, veštačka inteligencija se, pored svih drugih informacija, pravila i sistema, upoznaje i suočava sa pravima intelektualne svojine koja bi morala da poštuje.

 

Kako radnik da zaštiti svoja prava?

Andrija Duvnjak za Danas (26.04.2023) - U vremenu kada vas kroz medije bombarduju informacijama o nikad manjoj stopi nezaposlenosti, velikom broju stranih kompanija koje su otvorene u Srbiji i o prosečnoj zaradi od sedam stotina evra, nakon bezbroj poslatih prijava na konkurse za posao, neuspešno okončanih dobijanjem odbijenice, čujete od prijatelja da lokalni supermarket traži radnike, odlazite da se raspitate, a ponuda koja se (ne) odbija, glasi: „Rad bez zaključenog ugovora, sedam dana nedeljno, devet časova dnevno, bez plaćenih putnih troškova i toplog obroka, zarada do 42.000,00 dinara, i to pod uslovom da se u toku jednomesečnog probnog rada dokažete.“

 

Nehatna saobraćajna nezgoda – goniti po službenoj dužnosti ili ne?

Marija Lukić za Vreme (20.04.2023) - Činjenica je da moramo biti svesni kako je nehatna saobraćajna nezgoda situaciono krivično delo koje može da izvrši svaki učesnik u saobraćaju uključujući u najvećoj meri normalne, prosečne ljude koji ne pripadaju kriminogenoj sredini. Onda se postavlja pitanje da li je zaista potrebno te ljude, podnošenjem krivičnih prijava, uvoditi u krivični postupak i izjednačavati ih sa ozbiljnim kriminalcima u sistemu, onima koji kradu, ubijaju, zlostavljaju...?

 

Rad u javnom interesu i kriterijum odabira osuđenika

Cveta Kajević za Danas (14.04.2023) - Sudija je dominus litis (gospodar postupka) u sudnici i u očima onih kojima sudi. Da bi to ostao i van suđenja, mora biti dovoljno stručan i posvećen kada odlučuje o nečijem životu, slobodi i imovini, da nađe pravu meru pravednosti i pravičnosti i dovoljno etičan da izabere, gde zakon to dozvoljava, zatvor i novčanu kaznu ili alternativnu sankciju – rad u javnom interesu.

 

“Plea bargain” na srpski način

Dušan Dakić za Vreme (06.04.2023) - Jasno je da uloga suda prilikom odlučivanja o sporazumu o priznanju krivičnog dela ne bi smela biti jednostavna ocena uslova, odnosno da li je predložena kazna u zakonom propisanim granicama. Takvo pravno rešenje bi oduzelo sudu njegovo najvažnije ustavno i zakonsko ovlašćenje - da izriče krivičnu sankciju. U suprotnom bi kaznu izricao javni tužilac, dok bi sudija bio obavezan da takvu sankciju prihvati, za šta nema osnova u zakonu.

 

Da li je vreme da matični broj ode u istoriju?

Ana Toskić Cvetinović za NIN (23.03.2023) - Koliko je Republika Srbija blizu ili daleko od ukidanja upotrebe matičnog broja i vođenja sistema poput onog u zemljama EU, teško je reći. Ukidanje JMBG-a sporadično se pominje kao mogućnost, ali do sada nije došlo do zvaničnih najava niti priprema za ovaj proces, koje bi trebalo da obuhvate i temeljnu reviziju i ažuriranje javnih registara. Dok se to ne desi, građani bi trebalo da budu oprezniji kada ustupaju svoje matični broj javnim i privatnim subjektima, a nadležne institucije bi slučajeve zloupotrebe morale početi adekvatno i da kažnjavaju.

 

Da li radni sporovi mogu da se reše mirnim putem?

Ivica Lazović za Vreme (23.03.2023) - Ključne prednosti mirnog rešavanja radnih sporova su unapređenje socijalnog dijaloga, smanjenje broja štrajkova, poboljšana komunikacija sa socijalnim partnerima, rasterećenje sudova, efikasnost postupka, neformalnost i relaksiranost, jednostavnost i ekonomičnost i besplatnost postupka.

 

„Legalizacija“ primanja mita od strane lekara

Tatjana Petković za Danas (22.03.2023) - Temelj svake pravne države predstavlja zakonito i efikasno funkcionisanje javnih službi. Lica koja zloupotrebljavaju službena ovlašćenja koja su im poverena, ne samo da su nedostojna takvih ovlašćenja, zbog čega moraju biti podvrgnuta moralnoj i društvenoj osudi, već su radnje takvih lica do te mere društveno opasne da iziskuju snažnu reakciju države u vidu bezuslovnog krivičnog gonjenja i strogog kažnjavanja.

 

Kud plovi ovaj brod?

Predrag Milovanović za NIN (23.02.2023) - U momentu u kome pisac ispisuje ove redove, narodni poslanici su usvojili set izmenjenih tužilačkih zakona. I dobro, sada će se čitalac zapitati šta će usvajanje ovih zakona njemu značiti i od kakvog je to uticaja na njegov život?

 

Radno aktivni penzioneri – da i zašto da ne?

Jelena Janković za Vreme (16.03.2023) - Da li je osnovano stavljati i sposobne i one malo manje sposobne u isti koš? Da li se zaista zapošljavanjem penzionera utiče na veću nezaposlenost mladih ljudi? Da li penzioneri moraju živeti u klišeima – igrati šah, šetati, ne raditi ništa do sudnjega dana (i uglavnom finansirati svoje potomke – u skladu sa mogućnostima)? Ne otpisujmo starije da nas ne otpišu naša deca.

 

Moratorijum na rate kredita i posle vanrednog stanja

Đorđe Popović za Danas (13.03.2023) - Svima nama je dobro poznata mogućnost moratorijuma - pauze u otplati rata koja je postojala za vreme vanrednog stanja usled epidemije COVID-19. Sa druge strane, mnogima nije poznato da banke to i dalje mogu i mimo vanrednog stanja i mimo bilo kakve ekonomske krize. Kako se ekonomska kriza možda poslednjih godinu dana čak i pogoršala u odnosu na vanredno stanje zbog COVID-19, ova tema bi trebala ponovo biti aktuelizovana.

 

Da li je pravda ipak samo spora?

Dubravka Dmitrović za Vreme (02.02.2023) - Iako je podnošenje optužnih akata uvođenjem tužilačke istrage postalo znatno brže i efikasnije, krivični postupci i dalje traju dugo, a pojedini čak i predugo.

 

Istaknuti pravnici kao članovi pravosudnih saveta

Katarina Golubović za Danas (27.01.2023) - Od početka procesa izmene Ustava 2017. godine, koje je vodilo Ministarstvo pravde, centralno pitanje je bilo – sastav budućih pravosudnih tela.

 

Odbija se

Nemanja Nenadić za NIN (26.01.2023) - Sudbina nekih od predloga koje je dala Transparentnost Srbija na nacrte dva zakona o pravosudnim savetima.

 

Šta nije dobro u nacrtima zakona o pravosudnim savetima?

Nemanja Nenadić za Danas (23.01.2023) - Nacrti pravosudnih zakona, koji su bili na javnoj raspravi do 15. januara 2023, sadrže mnoge odredbe koje su sporne zbog toga što stvaraju rizike od korupcije, ne sadrže dovoljno antikorupcijskih mehanizama ili zbog drugih normativnih manjakvosti.

 

Otkud sada treba da platim i sudske takse

Ana Burić za Vreme (12.01.2023) - Sudske takse faktički predstavljaju naknadu za uslugu koju građaninu ili pravnom licu, na njegov zahtev, čini sud u sudskom postupku kroz obavljanje procesnih radnji i odlučivanje o postavljenim zahtevima tokom postupka. Dakle, nastanak taksene obaveze u sudskom postupku uvek je vezan za inicijalnu radnju stranke u postupku, koja postavlja određeni predlog o kojem sud treba da odluči.

 

Koja su prava i obaveze stranaca u Srbiji?

Jovan Milosavljević za Danas (05.01.2023) - Prema podacima MUP-a Republike Srbije, od početka krize u Ukrajini do novembra 2022. godine, na teritoriji Srbije je boravak registrovalo preko 120.000 stranaca, mahom ruske i ukrajinske nacionalnosti. Iako su nagađanja o konačnim posledicama ovog rata na našu privredu, cene nekretnina, pa i na sektor zapošljavanja veoma različita, jedna stvar se može precizno utvrditi – prava i obaveze koje naše zakonodavstvo propisuje za strance koji se nađu na našoj teritoriji.

 

Postupak u potrošačkim sporovima

Jovana Bjelica za Vreme (22.12.2022) - Potrošački spor je hitne prirode, troškovi postupka su svedeni na najmanju moguću meru, što za cilj ima da se poboljša procesni položaj potrošača kao finansijski slabije ugovorne strane; ukoliko stranke u postupku budu “aktivne” i dostave sudu dokaze na prvom ročištu za glavnu raspravu, svoj sporni odnos u prvostepenom postupku pred sudom mogu da reše najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tužbe u sud.

 

Vodič kroz stambeni dodatak: Koji podstanari imaju pravo na subvencije i zašto to nikad nije zaživelo u Srbiji?

Đorđe Popović za Danas (21.12.2022) - U jeku opštih povećanja svih cena pa i zakupnina sve se češće čuju i mišljenja da je podrška države urgentno potrebna. Međutim, čini se da je jedan vid već propisane mogućnosti države da pruži podršku potpuno zaboravljen.

 

Uloga javnog tužilaštva u upravnom postupku

Milan Stefanović za Danas (15.12.2022) - Upravni postupak sprovode organi javne uprave kada postupaju u upravnim stvarima, tj. u pojedinačnim situacijama u kojima, neposredno primenjujući zakon i druge propise, pravno ili faktički utiču na položaj stranke, i to najčešće tako što donose upravne akte (rešenja i zaključke).

 

Nepravilnosti u sprovođenju izvršenja

Branka Žerajić za Vreme (08.12.2022) - Zakon o izvršenju i obezbeđenju, kao jedan od načina sudske kontrole rada javnih izvršitelja (koja je u postupku sprovođenja izvršenja svedena na minimum) predvideo je posebno pravno sredstvo, a to je zahtev za otklanjanje nepravilnosti. Navedenim pravnim sredstvom stranka i učesnik u postupku mogu zahtevati da se otklone nepravilnosti koje su nastale u toku i povodom sprovođenja izvršenja.

 

Novi čuvar granica Evrope

Miloš Tasovac i Marko Štambuk za NIN (01.12.2022) - Imajući u vidu da krajnji dosezi memoranduma potpisanog između tri države još uvek nisu poznati, postavlja se pitanje da li će se njime samo ozakoniti faktičko stanje na terenu, te da će ovo "pooštravanje“ granične kontrole samo olakšati mađarskim i austrijskim vlastima da, pod okriljem postignutog dogovora, nastave sa praksom kršenja ljudskih prava.

 

Kako izgleda zaštita konkurencije na tržištu Srbije?

Ivan Duzlevski za Danas (01.12.2022) - Pravo konkurencije je skup pravnih pravila kojim se obezbeđuje da privredni subjekti koji posluju i takmiče se na slobodnom tržištu ne organičavaju konkurenciju i time onemogućavaju odvijanje normalnih tržišnih tokova po principu optimalne raspodele resursa na osnovu ponude i potražnje. Uporedno pravo konkurencije, osobito komunitarno i američko pravo, ukazuju koliki značaj danas u svetu ima ova grana prava.

 

Prekršaj ili krivično delo?

Vladimir Živankić za Vreme (01.12.2022) - Radnji izvršenja krivičnog dela, po pravilu, sleduje posledica, a nasuprot tome da bi postojao prekršaj, postojanje konkretne posledice uglavnom nije nužno.

 

Kako zaštiti potrošače kroz kaznene odredbe?

Vladimir Bošković za Danas (15.11.2022) - Pravo potrošača na pravnu zaštitu je pravo koje je u Republici Srbiji zajemčeno Ustavom, brojnim zakonima i drugim opštim pravnim aktima i potvrđenim međunarodnim ugovorima.

 

Šta sve spada u zajedničku imovinu supružnika, a šta ne: Pravni vodič kroz bračnu svojinu

Aleksandra Pravdić za Danas (13.11.2022) - Zajednička svojina bi se mogla definisati kao pravo svojine dva ili više lica (zajedničara) na istoj stvari, ali tako da njihovi udeli nisu određeni, ali su odredivi. To znači da pravo svojine na stvari imaju svi zajedničari kao celina, s tim da su njihovi udeli u pravu svojine neodređeni.

 

Kako država može pomoći parovima u procesu razvoda braka?

Prilog Radio Televizije Kragujevac (13.12.2022)

 

Zločin iz mržnje

Milena Vasić za NIN (03.11.2022) - Srbija ne posvećuje dovoljnu pažnju motivu mržnje prilikom izvršenja dela, što nije tek puka međunarodna obaveza koju je Srbija preuzela na sebe, već zaštita osnovnog ljudskog dostojanstva koje je neprikosnoveno.

 

Da li smo dovoljno bogati da imamo nedovoljno plaćeno pravosuđe?

Dragana Marčetić i Snežana Marjanović za Vreme (10.11.2022) - Sudije, kao intelektualci koji obavljaju izuzetno odgovornu, tešku i društveno korisnu funkciju, ne bi trebalo da imaju zaradu koja je niža od dvostruke prosečne zarade u zemlji. Takvo povećanje, u poređenju sa koristima koje bi ono donelo, sigurno predstavlja odličnu investiciju u dobrobit zemlje i građana.

 

Ko je javni funkcioner i zašto su autentična tumačenja sporna?

Nemanja Nenadić za Danas (31.10.2022) - Prošlo je godinu i po dana od kada sam pisao na ovom mestu o opasnostima u slučaju da bude usvojen predlog autentičnog tumačenja definicije pojma „javni funkcioner“ u Zakonu o sprečavanju korupcije. O sličnim primerima drugih autentičnih tumačenja na ovom mestu je pisala i sudija Dragana Boljević.

 

Istopolne zajednice - zašto da/ne?

Milan Marković za Vreme (27.10.2022) - Regulisanje istopolnih zajednica ima pre svega imovinski karakter, odnosno rešavanje imovinsko-pravnih pitanja lica u istopolnim zajednicama. Ovakvim shvatanjem istopolne zajednice, problem “četiri zida” postaje suštinsko pitanje. Trenutni status lica koja se nalaze u istopolnim zajednicama predstavlja pravnu prazninu, te kao takav predstavlja potencijalni problem za pravosudni sistem.

 

Subotica: Za sudove je svaki predmet ljudska sudbina – mora li dugo da traje?

Prilog Magliča (26.10.2022) - „Svaki predmet je jedan ljudski događaj, jedna životna situacija, i kao što se neke situacije u životu lakše rešavaju, a neke teže, tako je i u sudskim predmetima. Oni nisu samo statistički podaci i brojevi, nego su i ljudske sudbine“, kaže sudija Osnovnog suda u Subotici Daniel Kovač.

 

Da li suđenja u Subotici traju dugo?

Prilog Subotica.com (26.10.2022) - U okviru projekta pod nazivom "Otvorena vrata pravosuđa", juče je u subotičkom Osnovnom sudu održana panel diskusija na temu "Zašto suđenja u Srbiji traju dugo?". Iz Osnovnog suda i Osnovnog javnog tužilaštva u Subotici, slažu se da je ovaj događaj bio prilika da se građanima predoči koji sve faktori utiču na dužinu trajanja jednog postupka, uz opasku da je adekvatnije postaviti pitanje - da li suđenja u našem gradu traju dugo?

 

Dobrodošli u kapitalističku Srbiju

Duško Vuković za Vreme (06.10.2022) - Dogovor među socijalnim partnerima i državom iz 2018. godine da će za četiri godine visina minimalne zarade dostići vrednost minimalne potrošačke korpe, očigledno je još jedna od šarenih laža političke elite kojom ona kupuje vreme i daje obećanja koja ne želi da ispuni, a čemu većina poslodavaca decenijama, pa tako i ovoga puta, daje neizmernu i bezrezervnu podršku.

 

Ako do štete ili nezgode dođe

Đorđe Popović za NIN (29.09.2022) - Kupili ste automobil, registrovali ga uplativši usput i premiju osiguranja tzv. autoodgovornosti jer suštinski niste ni imali izbora budući da je to osiguranje obavezno. Taj deo nam je svima poznat. Sa druge strane, jednako je važno znati šta treba činiti ako do štete ili nezgode ipak dođe. Kao i svaka druga vrsta osiguranja, odnosi koji nastanu mogu nositi veliki broj kompleksnih pitanja pa ćemo pokušati da vam ovim informativnim tekstom pomognemo u razumevanju vaših osnovnih prava, ali i obaveza u ovim situacijama.

 

Osnovni sud u Kruševcu realizovao projekat „Otvorena vrata pravosuđa“

Prilog Radio televizije Kruševac (13.10.2022) - Cilj projekta je jačanje poverenja građana u rad pravosudnih institucija u Srbiji. Učestvovale su sudije Osnovnog suda u Kruševcu, predstavnici nevladinih organizacija i zainteresovani građani. Projekat „Otvorena vrata pravosuđa“, uz podršku Američke organizacije za međunarodni razvoj, po četvrti put organizuju  nevladine organizacije i strukovna udruženja pravosuđa, a ove godine sprovodi se u 15 lokalnih samouprava.

 

Otvorena vrata pravosuđa po treći put u Ivanjici (VIDEO)

Prilog Infolige - Po treći put u ivanjičkom Osnovnom sudu za građanke i građane organizovana su Otvorena vrata pravosuđa na temu: Koja su prava i obaveze građana pozvanih da svedoče u sudskom postupku?

 

Poverljivi savetnik najveća novina za sudije

Julijana Mogoš-Živković za Danas (09.09.2022) - Etički odbor Visokog saveta sudstva je stalno radno telo Visokog saveta sudstva. Konstituisan je 15.10.2021. godine. Etički odbor ima sedam članova. Za člana može biti imenovan sudija ili sudija u penziji koji je obavljao sudijsku funkciju najmanje 15 godina i koji nije disciplinski kažnjavan.

 

Pravo da ćutite

Jovan Milosavljević za NIN (08.09.2022) - Mark Tven je svojevremeno rekao da prava reč može biti efektna, ali nikada nije bila tako efektna kao ćutanje u pravom trenutku. Sa ovom tvrdnjom bi se verovatno složila većina advokata koji u krivičnom postupku učestvuju kao branioci okrivljenih.

 

Presedanom na presedan

Blažo Nedić za Vreme (11.08.2022) - Nakon 50 godina Vrhovni sud SAD ukinuo univerzalno pravo na prekid trudnoće. U sada već čuvenoj odluci od 24. juna 2022. godine u predmetu “Dobs protiv Džeksona” (Dobbs vJackson), većinom glasova od 5:4, Vrhovni sud SAD presudio je da Ustav SAD ne garantuje pravo na abortus, čime je preinačen 50-godišnji presedan iz predmeta “Rou v. Vejd”, kojim je isti sud još 1973. godine utvrdio da odredbe o privatnosti, sadržane u 14. amandmanu Ustava SAD, uključuju i pravo svake žene na prekid trudnoće.

 

Klauzula sa dna ugovora: Zabrana konkurencije u radnom pravu

Milan Marković za Danas (05.08.2022) - Ushićeni činjenicom da zasnivaju radni odnos, većina zaposlenih ne pridaje mnogo važnosti samom tekstu ugovora o radu, naročito ako je u pitanju profesija koja nije značajno obuhvaćena pozitivno-pravnim regulama.

 

Odmeravanje kazne za osuđena lica

Nikola Nasković za NIN (28.07.2022) - Izmenama i dopunama Krivičnog zakonika od 01.12.2019. godine, na snagu je stupila odredba čl. 55a, sa naslovom “višestruki povrat”, kojom je predviđeno da za krivično delo učinjeno sa umišljajem za koje je propisana kazna zatvora, sud će izreći kaznu iznad polovine raspona propisane kazne pod sledećim uslovima: 1) ako je učinilac ranije dva puta osuđen za krivična dela učinjena sa umišljajem na zatvor od najmanje jedne godine, 2) ako od dana otpuštanja učinoca sa izdržavanja kazne do izvršenja novog krivičnog dela nije proteklo pet godina. I dok u pogledu uslova koji bi trebali biti ispunjeni da bi došlo do primene ovog člana u praksi nije bilo većih nedoumica i problema, sa definicijom „polovina raspona propisane kazne“, to nije bio slučaj.

 

Ko i zašto plaća alimentaciju?

Lazar Borozan za Danas (22.07.2022) - Pravo deteta na izdržavanje (alimentacija), kao jedno od osnovnih postulata zaštite prava deteta, omogućava ekonomsku osnovu koja je neophodna za kvalitetan život i razvoj.

 

Karijerno napredovanje i degradiranje u srpskoj policiji: Podobni i nepodobni policajci

Miloš Jovanović za Danas (15.07.2022) - Uloga Sektora za ljudske resurse Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) je da u policiju zapošljava najbolje kandidate. Takva praksa nije dovoljno zastupljena pošto politički rukovodioci MUP-a i dalje odlučuju ko će biti zaposlen u policiji. Zato je, nažalost, profesionalnost i stručnost zaposlenih u policiji dovedena u pitanje. Zapravo, dešava se narušavanje integriteta policije po hijerarhijskoj strukturi jer se, najpre, po političkoj podobnosti testira ko može biti direktor policije, a takav tretman prolaze i rukovodioci drugih organizacionih jedinica u policiji.

 

Etički kodeks sudija - šta je i čemu služi?

Julijana Mogoš-Živković za Vreme (14.07.2022) - Sudija treba da bude nezavisan. Sudija je u vršenju sudijske funkcije nezavisan kako u odnosu na zakonodavnu i izvršnu vlast, medije, političke partije, druge institucije društva, stranke u postupku, advokate (spoljašnja nezavisnost), tako i u odnosu na druge sudije, predsednike sudova, sudije viših sudskih instanci (unutrašnja nezavisnost).

 

I šta ćemo sad?

Marijana Pajvančić za Vreme (07.07.2022) - Postoji li pravno utemeljen put da se, u momentu kada su međunarodne prilike veoma složene, izađe iz situacije u kojoj je Narodna skupština raspuštena, a Vlada ima ograničen mandat? Izlaz može biti ustavna odredba (član 101, stav 4) prema kojoj je Narodna skupština konstituisana kada se potvrdi mandat dve trećine poslanika, a koja dopušta mogućnost da se Narodna skupština konstituiše i kada je mandat jedne trećine poslanika sporan.

 

 

 

(VIDEO) Otvorena vrata pravosuđa – „Zašto se odbacuju krivične prijave“

Televizija Sombor (06.07.2022) „Ovo je peti događaj u Somboru u okviru ovog programa, a 104 ukupno u Srbiji od početka realizacije za poslednje 3 i po godine. Cilj je da promovišemo pozitivne primere i pozitivne aspekte našeg pravosuđa pa su za realizaciju ovih i sličnih aktivnosti inicijalno izabrani 15 osnovnih sudova koji su bili nagrađivani od strane Vrhovnog kasacionog suda za efikasnost u svom radui. Danas, posle 3 i po godine realizacije programa sarađujemo sa preko 60 sudova i tužilaštva svih nadležnosti. Svake nedelje smo u nekom drugom mestu, obrađujemo teme koje su interesantne građanima, a to vidimo po pitanjima koje se postavljaju uglavnom telefonom ili elektronskim putem“, ističe Momčilo Živadinović iz Komiteta pravnika za ljudska prava.

 

Imovina u braku – što je moje, to je tvoje

Marija Pešović za Vreme (30.06.2022) - Imovinskopravni odnosi među bračnim partnerima spadaju u domen najkompleksnijih pravnih pitanja, te uprkos velikom broju detaljnih odredaba koje regulišu imovinskopravne odnose u braku, supružnici imaju slobodu da odluče koji će režim izabrati. Time u slučaju prestanka braka mogu svesti na minimum nepotrebno uplitanje suda i trećih lica u svoje lične porodične odnose.

 

Da li vlasnik odgovara za obaveze privrednog društva?

Stefan Vlatković za Danas (30.06.2022) - Privredno društvo je pravno lice koje obavlja delatnost u cilju sticanja dobiti, i osniva se u jednoj od zakonom predviđenih pravnih formi: ortačko i komanditno društvo (društva lica), i društvo sa ograničenom odgovornošću i akcionarsko društvo (društva kapitala).

 

Važno je zvati se čovek

Dubravka Dmitrović za NIN (16.06.2022) - Da li su etički kodeksi i pravila postupanja u službama samo mrtvo slovo na papiru ili se na njih stalno trebamo dodatno podsećati? Da li nam je zaista toliko teško da uputimo lepu reč i izrazimo podršku i saosećajnost i da u "stranci" koja je pred nama vidimo čoveka i njegovu sudbinu, a ne samo broj predmeta?

 

Zloupotrebe medijskih sporova

Jugpress (09.06.2022) - Zaštita prava na privatnost, kao i časti i ugleda ličnosti, u poslednje vreme se zloupotrebljava tako što se tim povodom pokrene spor, ali i da bi se neki medij pod pritiskom tužbe i eventualne naknade štete primorao da prestane da izveštava o nekoj pojavi, događaju ili ličnosti, izjavila je danas advokatica Jukoma Milena Vasić.

 

Šta da radite kada se razbolite ili povredite na putovanju?

Đorđe Popović za Danas (07.06.2022) - Zlu ne trebalo. Čuvena izreka koja je kao skrojena za suštinu i svrhu osiguranja: ne prija dodatni trošak na ime premija ali rizik izloženosti značajno većim izdacima ipak može da ublaži tu bol, naravno pod pretpostavkom da u tom slučaju i dobijemo ono što nam sleduje.

 

Otvorili vrata pravosuđa u Užicu: Dobrom koordinacijom svih organa do adekvatne zaštite žrtava nasilja u porodici

Radio Luna (03.06.2022) - Građani imali priliku da kroz dijalog sa predstavnicima pravosuđa, policije i Centra za socijalni rad u Užicu reše dileme koje imaju kao realni ili potencijalni učesnici u više sudskih postupaka koji se tiču sprečavanja nasilja u porodici

 

Nezavisno mišljenje, na polzu građana

Robert A. Sepi za Vreme (02.06.2022) - Pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja se ostvaruje podnošenjem pismenog zahteva organu vlasti. Iako zahtev mora da sadrži naziv organa vlasti, ime, prezime, odnosno naziv i adresu tražioca, kao i što precizniji opis informacije koja se traži, tražilac informacije ne mora navesti razloge za zahtev. Razlog leži u činjenici da se "interes javnosti da zna pretpostavlja u pogledu svih informacija kojima organ javne vlasti raspolaže, osim ako organ vlasti ne dokaže suprotno."

 

I građani propituju sudije i tužioce, na koja pitanja odgovore ne mogu da dobiju

Radio televizija Srbije (29.05.2022) - Sa ciljem da se pravosuđe približi građanima, u oko 15 gradova i opština u Srbiji sprovodi se projekat "Otvorena vrata pravosuđa". Realizuju ga brojne organizacije civilnog sektora koje se bave ljudskim pravima i razvojem demokratije i strukovna udruženja pravosuđa, a podržavaju USAID i Misija OEBS-a u Srbiji. Katarina Golubović iz JUKOM-a je rukovodilac tog projekta i u razgovoru za RTS ističe da je do sada preko milion građana Srbije pratilo razgovor sa sudijama i tužiocima na različite teme. Ukazuje, da se najviše žale na nepredvidljivost sudskog postupka, na sporost, troškove postupka, kao i na advokatske troškove, ali i na transparentnost informacija.

 

Na putu ka pravosuđu po meri deteta

Jelena Petrović za NIN (26.05.2022) - Praksa pokazuje da dete prestaje da bude dete onog trenutka kada dođe u kontakt sa pravosudnim organima. Tada se posmatra samo kroz prizmu „ludosti“ ili greške, bilo svoje ili svog okruženja. Stigmatizovani su i izloženi predrasudama.

 

Slaba komunikacija sudija i tužilštva sa građanima

Kristina Kalajdžić za Danas (24.05.2022) - Istraživanje Partnera Srbija pokazalo je veoma nizak stepen komunikacije tužilaštava i sudova sa građanima, a na osnovu analize sadržaja veb-strana ovih institucija.

 

Debata o besplatnoj pravnoj pomoći: Nedovoljno iskorišćeno pravo

Vranje News (13.05.2022) - Od početka primene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u decembru 2019, pa sve do 11. maja ove godine Službi pravne pomoći Gradske uprave u Vranju podneto je 138 pisanih zahteva, a bilo je i oko 1.199 usmenih obraćanja, odnosno zahteva za pružanjem pravne pomoći iz raznih oblasti prava, rekao je rukovodilac ove gradske službe Nenad Stajić, učestvujući u debati sa temom Pravo na besplatnu pravnu pomoć koja je održana u Osnovnom sudu u Vranju.

 

Ravnoteža između pravde i publiciteta

Gordana Krstić za Vreme (12.05.2022) - Kakvo je vaše misljenje o transparentnosti krivičnog postupka, kredibilitetu pravosuđa i ulozi novinara i njihovom izveštavanju? I šta treba da preteže – bombastična objava ili efikasnost krivičnost postupka i privatnost njegovih učesnika? Pogađaju li i zgražavaju li vas članci o zločinima i da li bi ipak te informacije trebalo ostaviti za one čiji je to posao svakoga dana?

 

Pravo na besplatnu pravnu pomoć: Tematska otvorena vrata biće održana 12. maja 2022. godine u Vranju

Paragraf (09.05.2022) - Građani i građanke će u četvrtak, 12. maja 2022. godine u terminu od 15:30 - 17:00 časova biti u mogućnosti da čuju izlaganja i postave pitanja sagovornicima na temu: “Pravo na besplatnu pravnu pomoć”.

 

Zaklela se zemlja raju da se (advokatske) tajne (ne) doznaju

Nenad B. Kovačević za Danas (09.05.2022) - Jedan od prvih susreta sa pojmom tajni svaki građanin ima najpre kroz narodno predanje o Trojanu, caru sa kozjim ušima, koji je svoje berberine koji bi priznavali odnosno otkrivali da car ima kozije uši kažnjavao smrću. Mladi berberin, kao junak narodne priče (prateći savet njegovog majstora kako da postupi zbog nestrpljivosti da zlokobnu tajnu o carskim ušima podeli sa javnošću) iskopao je jamu, zavukao glavu u nju i saopštio poverljive informacije do kojih je došao tokom obavljanje svoje berberske delatnosti.

 

Tematska otvorena vrata o besplatnoj pravnoj pomoći u Osnovnom sudu u Vranju narednog četvrtka

Vranje News (05.05.2022) - Tematska otvorena vrata sa temom Pravo na besplatnu pravnu pomoć biće održana u četvrtak 12. maja u Osnovnom sudu u Vranju.

 

Upitan kvalitet rada upravnika stambene zajednice

Nataša Stojadinović za Danas (29.04.2022) - Odredbama važećeg Zakona o stanovanju i održavanju zgrada propisano je da stambenu zajednicu čine svi vlasnici posebnih delova stambene zgrade-stana, poslovnog prostora, garaže, garažnog mesta i garažnog boksa. Sve stambene zajednice imaju status pravnog lica i upisuju se u jedinstveni registar stambenih zajednica.

 

Da li je privatnom tužiocu povređeno pravo

Dušan Dakić za NIN (28.04.2022) - Ukoliko osim određivanja pritvora nije moguće obezbediti prisustvo okrivljenog u krivičnom postupku, onda će sud sasvim sigurno povrediti pravo privatnog tužioca na pravičnu raspravu u razumnom roku pred sudom, što je suprotno odredbi člana 32. Ustava.

 

Značaj digitalizacije u krivičnom pravu

Ivan Duzlevski za Danas (22.04.2022) - Vanredne posledice po život i rad koje je sa sobom donela pandemija virusa kovid 19 pogodile su sve pravosudne sisteme postavljajući pred njih ozbiljne zadatke i izazove kako dalje funkcionisanje prilagoditi novonastalim okolnostima.

 

Mali akcionari - pojam i pravna regulativa

Branka Žerajić za Vreme (21.04.2022) - Bez obzira na broj akcija koje poseduju, svi akcionari se pod jednakim okolnostima tretiraju na jednak način. Kako je cilj osnivanja privrednog društva sticanje dobiti kroz poslovanje, to je i osnovno pravo akcionara učešće u upravljanju privrednim društvom kroz organe upravljanja, kao i pravo učešća u raspodeli dobiti

 

Policijsko (ne)postupanje tokom izbora

Marija Pavlović za Vreme (07.04.2022) - Ostalo je još samo nekoliko dana do predsedničkih, parlamentarnih i lokalnih izbora 3. aprila i izborne kampanje su u velikom jeku. Međutim, ono što je obeležilo poslednjih nekoliko izbora, posebno lokalnih, bilo je selektivno (ne)postupanje policije tokom izbornog dana.

 

Da li javni tuzilac ima mehanizme da ostvari zadatke koji se od njega ocekuju?

Bojana Savović za Danas (04.04.2022) - Nakon usvajanja ustavnih promena ponovo se otvorilo pitanje poverenja građana u rad pravosuđa. Iako građani imaju pravo da očekuju najviše standarde pravičnog, stručnog i efikasnog procesuiranja, nažalost, u stvarnosti, ta očekivanja se pokazuju kao nerealna.

 

I pod oružjem pravo ne ćuti

Goran Sandić za NIN (24.03.2022) - Dok pacifisti i optimisti čekaju vreme kada više neće biti ratova, ne treba izgubiti iz vida da ratove još uvek vode ljudska bića koja imaju sposobnost i izbor da i u ratu ostanu humana.

 

Namirenje potraživanja u slučaju potvrđivanja plana reorganizacije

Tatjana Đurica za Danas (22.03.2022) - Postupak stečaja pokreće se nad onim pravnim licima koja nisu u mogućnosti da izmiruju svoje obaveze. Naše zakonodavstvo, za razliku od nekih u okruženju, ne poznaje stečaj preduzetnika. Postupak stečaja predstavlja poslednju mogućnost poverilaca da svoja potraživanja namire od preduzeća – stečajnog dužnika. Ali, kako se postupak stečaja može okončati usvajanjem plana reorganizacije poverioci moraju biti upoznati sa posledicama njegovog usvajanja.

 

Kad uprava utihne

Nenad Kovačević za Vreme (10.03.2022) - Ćutanje uprave predstavlja propuštanje nadležnog organa javne uprave da u određenim zakonskim rokovima donese i dostavi odluku stranci. Suština pravnih sredstava koja se stavljaju na raspolaganje građanima u vezi sa ćutanjem uprave jeste u pružanju pravne zaštite u slučaju kada organ javne vlasti prosto ne odlučuje o njihovom zahtevu, odnosno bez valjanog razloga ne donese odluku po zahtevu (žalbi) stranke.

 

Kako pokrenuti upravni spor protiv države

Đorđe Popović za Danas (09.03.2022) - Svi se svakodnevno susrećemo sa upravom: počev od odlaska po izvode, dobijanja rešenja poreske uprave, korišćenja javnih usluga (odnošenje otpada itd.) pa sve do fizičkih radnji nadležnih tela (pregled prostorija, rušenje i slično).

 

Materijalna istina, šta to beše

Robert Sepi za NIN (03.03.2022) - Javnost je mogla da se upozna sa činjenicom da su u nekim registrima Agencije za privredne registre upisani i podaci koji ne odgovaraju pravnom niti činjeničnom stanju nakon što je predsednik države jednog od direktora javnog preduzeća pozvao da odstupi sa te funkcije. Ispostavilo se da je to nepotrebno s obzirom da mu je mandat odavno istekao.

 

Papirizacija blokčejna

Ilija Rilaković za Vreme (03.03.2022) - S obzirom na to da porez na kapitalne dobitke gotovo da ne prelazi jedan odsto u strukturi javnih prihoda Srbije, ne iznenađuje to što poreska prijava za kapitalne dobitke od prodaje digitalne imovine nije ažurirana, odnosno što one koje su predate Poreskoj upravi i dalje čekaju na obradu.

 

Srećom, u Srbiji ne ubijaju aktiviste

Milan Filipović za NIN (24.02.2022) - Oni koji se zalažu za ljudska prava su izdajnici, plaćenici, lažni ekolozi, fašisti, teroristi, oni koji koče napredak. Manje je govora mržnje prema ugroženim grupama, ali ona buja prema ljudima drugačijeg političkog uverenja.

 

Biti ili ne biti direktor srpske policije

Miloš Jovanović za Vreme (17.02.2022) - Politizacija policije je dovela do novog problema – zarobljavanja policije, u kojoj direktor policije postoji samo formalno, a policija služi prvenstveno za zaštitu političke elite. Posledica zarobljene policije su i policijsko-kriminalne veze, kao dokaz da postoje privilegovani kriminalci. Ovi trendovi obesmišljavaju dvadesetogodišnju reformu policije i vraćaju je ponovo na početak.

 

Sudije nisu na ceni u Srbiji

Marina Barbir za Danas (11.02.2022) - Dušanov zakonik iz XIV veka koji bi, da je pisan na engleskom jeziku, bio skoro podjednako značajan kao i Magna carta, propisivao je: "Sve sudije da sude po zakonu, pravo, kako piše u Zakoniku, a ne da sude po strahu od cara", što ukazuje da je suština nezavisnosti sudstva – nepristrasnost sudije.

 

Fantomske firme na lažnim adresama

Mina Vulić za Danas (04.02.2022) - Poznata situacija, u komšiluku je registrovana kompanija, a imate utisak da nikada niste sreli bilo koga kome je ta kompanija poznata ili za nju radi?

 

Značaj izmena Ustava za borbu protiv korupcije

Nemanja Nenadić za Danas (21.01.2022) - Ustavna reforma u oblasti pravosuđa ima uglavnom posredan uticaj na borbu protiv korupcije, usled činjenice da se najvećim delom ustavne norme ne primenjuju direktno, već da krajnji efekti zavise od zakonskih rešenja koja tek treba da se napišu.

 

Presuda bez održanja ročišta u sporu male vrednosti

Dragana Marčetić za Vreme (20.01.2022) - Zakon o parničnom postupku kroz predmetnu normu daje koristan instrument za ubrzanje postupka i rasterećenje sudova u sporovima male vrednosti, što dalje vodi do olakšanog pristupa pravdi za građane, naročito ako se ima u vidu da tzv. maličnjaci predstavljaju najbrojniju vrstu sporova koji se vode pred domaćim sudovima.

 

Građani ocenili pravosuđe trojkom, najviše veruju notarima

(Politika) Građani Srbije ocenjuju pravosudni sistem sa prosečnom ocenom tri, a najviše poverenja imaju u notare, pokazuje Izveštaj o praćenju stanja u pravosuđu za 2021. godinu.

 

Izveštaj o pravosuđu: Građani najviše poverenja imaju u notare

(N1) Građani Srbije ocenjuju pravosudni sistem sa prosečnom ocenom tri, a najviše poverenja imaju u notare, pokazuje Izveštaj o praćenju stanja u pravosuđu za 2021. godinu.

 

Izveštaj NVO i USAID: Nisko poverenje građana u pravosudni sistem

(Danas) Među građanima Srbije postoji nisko poverenje u pravosudni sistem, rečeno je danas tokom predstavljanja Izveštaja o praćenju stanja u pravosuđu, na kojem je radilo 12 nevladinih organizacija, kao i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).

 

Zašto treba glasati za izmenu Ustava

Gordana Krstić za Danas (13.01.2022) - Sud i javno tužilaštvo, koji čine pravosudni sistem, dugo godina su izloženi kritici i to u pogledu ustavne i zakonske regulative, institucionalnog, kao i ličnog kapaciteta, ali i uopštenih i paušalnih napada da je pravosuđe u izolaciji, da je podložno političkim uticajima, da su zbog starih predmeta građani prinuđeni da čekaju na pravdu i ostvarivanje svojih prava.

 

Policija na građanskim protestima_na papiru i u praksi

Bojan Elek za Danas (28.12.2021) - Kraj 2021. godine obeležili su ekološki protesti. Građani su se mirno okupljali tri subote zaredom, blokirajući ključne saobraćajnice u više od 50 gradova Srbije. Postupanje policije tokom, ali i u danima pre protesta i nakon njega, predstavlja razlog za zabrinutost. Ukazaćemo na tri ključna problema iz ugla obaveze države da poštuje i štiti ustavom garantovanu slobodu okupljanja građana Srbije.

 

Može li poslodavac tražiti od zaposlenog kovid sertifikat

Đorđe Popović za Vreme (23.12.2021) - Ono što je važno da razumemo jeste da su podaci iz kovid sertifikata podaci o zdravstvenom stanju i kao takvi, izrazito osetljivi podaci, oni uživaju visok stepen zaštite prema Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti. Ta zaštita je tolika da zakon kaže da je bilo koja obrada zabranjena, osim ako postoji neki od tačno propisanih i usko definisanih izuzetaka iz ovog zakona. Jedan od izuzetaka jeste situacija kada je takva obrada dozvoljena drugim propisom.

 

Odbrana okrivljenog koji je siromašan

Marija Momčilović za Danas (17.12.2021) - Osnovno pravo okrivljenog u krivičnom postupku je njegovo pravo na odbranu! Odbrana je opravdana i nužna kako u slučaju kada nije, isto tako i kada okrivljeni jeste nesumnjivo kriv. To sprečava nepovoljno postupanje, kao i težu odluku od one koja je predviđena zakonom, prema njemu.

 

Izmene i dopune zakona o eksproprijaciji - ekspeditivnost ili otimačina

Dragiša Ćalić za Danas (03.12.2021) - Kuk, kuc, ovde država! Izvolite, kako mogu da vam pomognem? Došli smo da kupimo ovaj lepi plac sa kućom. Ali, ja ne želim da prodam, Moraćete, imamo jednog stranog privatnog investitora, hoće nešto da gradi tu, a nama znate novca uvek treba, proglasili smo to javnim interesom. Sve je po zakonu.

 

Kako interne komunikacije suda utiču na sliku pravosuđa

Andrijana Mitrović za Danas (19.11.2021) - Koliko puta ste iz ličnog okruženja čuli čuveni zaključak da je najteže raditi sa ljudima? I ako radite sa klijentima, verujem da ste na svojoj koži osetili njegovu istinitost.

 

U Strazbur po pravdu

Goran Sandić za NIN (16.12.2021) - Koliko smo samo puta čuli ono čuveno „Ići ću i u Strazbur ako treba!“? I kada treba i kada ne treba, i kada može i kada ne može. U Strazbur se ide po „pravdu“ i po zadovoljenje i poštovanje svojih ljudskih prava kada ih već vlastita država ne poštuje. Protokol 16 može da doprinese upravo boljem razumevanju ljudskih prava od strane domaćih sudova i bolju zaštitu ljudskih prava poštovanjem standarda Evropskog suda za ljudska prava. Protokolom 16 se pospešuje i produbljuje dijalog između suda u Strazburu i domaćih sudova.

 

Magnitski zakonodavstvo - nova generacija zakona

prof. dr Stevan Lilić za Vreme (16.12.2021) - Imajući u vidu razmere korupcije i stanje ljudskih prava u regionu, sa jedne, i ustavnu proklamaciju o “pripadnosti evropskim principima i vrednostima”, sa druge strane, pravi je trenutak da i Srbija usvoji svoj Magnitski zakon.

 

Kovid sertifikati - nova preventivna mera protiv epidemije

Milan Stefanović za Vreme (12.11.2021) - Pandemija zarazne bolesti COVID-19 je već duže od godinu i po dana nametnula različite mere i ograničenja prava i sloboda, kao i uobičajenog načina života građana, radi zaštite javnog zdravlja. Poslednja od takvih mera u Republici Srbiji su tzv. Kovid propusnice, koje su već primenjene u većem broju drugih država.

 

Ništa, a ipak nešto, novo

Robert Sepi za NIN (04.11.2021) - Od početka 2021. godine do sada, zaštitni znak rada Narodne skupštine jeste izbor sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju. Njih, saglasno Ustavu i zakonima, bira Narodna skupština na predlog Visokog saveta sudstva. Sportski posmatrano, rezultat je 25:0 za Narodnu skupštinu koja je svih 25 poena osvojila ’’blokom’’, uz male varijacije.

 

Sve o legalizaciji divlje gradnje

Marija Pešović za Danas (02.11.2021) - Nelegalna gradnja je problem sa kojim se Srbija bori decenijama unazad. Postoje brojni razlozi koji objašnjavaju ovaj fenomen i svi oni se uglavnom vezuju za socijalne i političke prilike na našim prostorima koje su vladale krajem dvadesetog veka.

 

Da li je više represije manje represije

Milena Vasić za NIN (28.10.2021) - Početkom oktobra na sajtu Ministarstva pravde osvanuo je Nacrt izmena i dopuna krivičnog zakonika sa rokom javne rasprave u trajanju od 20 dana. Nismo imali prilike da čujemo ministarku pravde, da nas uputi u izmene i razloge izmena zakona i da pozove građane i stručnjake da se uključe u javnu raspravu, već su informaciju o nacrtu mogli pronaći isključivo verni pratioci internet adrese Ministarstva.

 

Prepreke uspešnoj borbi protiv organizovanog kriminala

Miloš Jovanović za Vreme (28.10.2021) - Položaj policije u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, na čijem čelu se nalazi ministar koji je politički funkcioner, u samom startu ograničava redovan rad, a posebno rad u politički osetljivim predmetima. Na taj način se sprečava potencijalno otkrivanje veza između državnih predstavnika i organizovanog kriminala, a upravo otkrivanjem tih veza se može zaključiti da li je borba protiv ove pojave efektivna ili ne.

 

Kako sprečiti pirateriju

Dušan B. Kovačević za Danas (27.10.2021) - Javnost u Srbiji je pre nekoliko dana uzburkala vest o tome da je policija u Beogradu uhapsila D. Č. (41), osumnjičenog da je duži period proizvodio mleveni Plazma keks neovlašćeno koristeći tuđi žig.

 

Prava i obaveze stanara i stanodavca

Đorđe Popović za Danas (19.10.2021) - Imati svoj krov nad glavom je u današnje vreme sve više i više luksuz pa mnogi uzimaju stanove u zakup. Imajući to u vidu, kao i činjenicu da se u najvećem broju slučajeva ne zaključuju ugovori, pripremili smo tekst sa najvažnijim pravima i obavezama stanara i stanodavaca koja se tada primenjuju poređanih hronološki, prateći redovan tok zakupa.

 

Društvena solidarnost i obavezna vakcinacija

Dušan Dakić za NIN (07.10.2021) - Dužnost vakcinacije teži legitimnom cilju, zaštiti javnog zdravlja, ali isto tako svako ima pravo da iznese svoje mišljenje i da ga slobodno izražava u demokratskoj pravnoj državi.

 

Ipak se kreće

Dragana Boljević za Vreme (07.10.2021) - Ustav je uvek odraz društveno-političkog stanja u državi i retko može da udovolji kabinetski idealnim koncepcijama. Sadašnji proces ustavnih promena odlikuje niz posebnosti, pa i ta što je on manje posledica rešenosti, a više iznudice ustavotvorca da unapredi nezavisnost pravosuđa.

 

Akt o promeni Ustava doraditi argumentima struke

Savo Đurđić za Danas (17.09.2021) - Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo Narodne skupštine, na osnovu predloga svoje radne grupe, 6. 9. 2021. je utvrdio tekst akta o promeni Ustava, kao i tekst Ustavnog zakona za njegovo sprovođenje.

 

Niža cena vanknjižnih objekata nosi rizik

dr Žarko Dimitrijević za Vreme (16.09.2021) - Uobičajena situacija u Srbiji jeste da se overavaju ugovori o kupoprodaji neuknjiženih (vanknjižnih) nepokretnosti. - Kako nastaje problem u praksi? - Kako se problem rešava? - Koje su najčešći uzroci dugogodišnjeg nerešavanja problema: nesavesnost, lenjost, neukost ili neki drugi razlog? - Da li isti problem mogu imati vlasnici uknjiženih stanova? - Kako neko može biti siguran da je zaista stekao pravo svojine i da neće upasti u probleme?

 

Otkaz bez obrazloženja je zabranjen

Đorđe Popović za Danas (08.09.2021) - Reč otkaz postala je mnogima sinonim za jedan bolan trenutak jer tada gubimo sigurne prihode, staž, a nekada i zdravstveno osiguranje.

 

Politička volja i Velja Nevolja

Bojan Elek za Danas (23.08.2021) - Kada je u oktobru prošle godine predsednik Republike objavio rat protiv mafije na svom Instagram profilu, i nakon što je borba protiv organizovanog kriminala ušla i u ekspoze nove Vlade Srbije, sve je delovalo kao još jedan vešt marketinški potez i malo ko je imao velika očekivanja od svega toga.

 

Borba protiv korupcije - između želja i stvarnosti

Aleksandar Radosavljević za Vreme (19.08.2021) - Godinama se kao mantra ponavljaju fraze "država objavila rat korupciji" ili "nulta tolerancija prema korupciji". Kako ove fraze lepo zvuče, pogotovo u ušima "običnih" ljudi. Međutim, stvarnost je malo drugačija.

 

Zašto su sudski predmeti pogodni za medijaciju

Blažo Nedić za Danas (06.08.2021) - Iako je u poslednje dve decenije iniciran niz projekata sa ciljem dodatnog unapređivanja efikasnosti našeg pravosuđa, problem nije u potpunosti rešen, a jedan od uzroka može se tražiti i u činjenici da u našoj zemlji još uvek nisu u dovoljnoj meri zaživeli alternativni mehanizmi rešavanja sporova, pre svih medijacija.

 

Gušenje slobode izražavanja

Damjan Mileusnić za NIN (05.08.2021) - Kada se sagledaju neposredni povodi za tužbe protiv aktivista ili novinara, jasno je da su one usmerene na suzbijanje kritika i u budućnosti, odnosno na cenzurisanje istraživačkih novinara i odvraćanje aktivista od daljeg rada u javnom interesu.

 

Pravno nesavladiva prošlost

Goran Sandić za Vreme (05.08.2021) - Suđenja za ratne zločine su naročito osetljivi procesi, kako za žrtve tako i za širu političku zajednicu. Oko njih se katkad formiraju nacionalni mitovi, a pojedine sudije i tužioci proglašavaju izdajnicima jer je uvek teško prihvatiti nešto što istinski nisi želeo da se dogodi. Svakome je teško da prihvati da su pripadnici njegovog naroda izvršili teške zločine.

 

Koja su prava građana u odnosu na turističke agencije i letovanja

Đorđe Popović za Danas (30.07.2021) - Koje su to sve informacije koje bi trebalo da znate ukoliko planirate da idete na godišnji odmor preko aranžmana agencije?

 

Zadržavanje podataka naspram prisluškivanja

Jelena Pejić Nikić za Danas (27.07.2021) - Dok se povodom (ne)zakonitog prisluškivanja nižu skandali iz godine u godinu, manje se zna o specijalnoj meri tajnog prikupljanja podataka koja je prisluškivanju slična i češće se koristi – tzv. pristup zadržanim podacima o elektronskoj komunikaciji, neretko poznatim kao „telefonski listing“.

 

Sudijama Srbije

dr Gordana Vidojković za Vreme (08.07.2021) - Ako mi sudije, kao nosioci pravosudne vlasti, pokažemo individualnu spremnost, rešenost i istrajnost, te složno stanemo u zaštitu osnovnih pravnih načela koja su vekovima izgrađivana, građani će prepoznati našu ispoljenu hrabrost, etičnost, kompetentnost i spremnost pa će nam biti podrška u borbi za uspostavljanjem nezavisnog pravosuđa i vladavinu prava.

 

Kad građani “uzmu vlast u ruke” hemijskom na referendumu

Goran Sandić za Danas (02.07.2021) - Danas je gotovo nemoguće sabrati sve građane u državi na jednom mestu da izjašnjavanjem neposredno donesu državne odluke, međutim nisu sve odlike neposredne demokratije u potpunosti iščezle.

 

Problemi u kojima živi pravosuđe (a nije kriv ZPP)

Slađana Pantović za NIN (01.07.2021) - Da li je u interesu građana menjati Zakon ili obezbediti uslove za sprovođenje postojećeg?

 

O promenama Ustava -  ponovo javni muk

Savo Đurđić za Vreme (24.06.2021) - Da li je vlast, posle kratkog pokušaja uključenja, ponovo isključila javnost i pravosuđe iz postupka kojim želi da izmeni sve odredbe Ustava o pravosuđu?

 

Nova funkcija pravosuđa za jači pravni sistem

dr Sanja Strgar za Danas (18.06.2021) - Široko postavljena odredba bi omogućavala da u najširem smislu sudovi ukažu i na društveno štetna ponašanja, uz eventualne statističke podatke, što bi sigurno imalo veću težinu.

 

Kako se biraju sudija?

Nemanja Rilke za Danas (11.06.2021) - Republika Srbija pozitivnu selekciju (uspostavljen pravičan i transparentan sistem) u izboru sudija u punom obimu namerava da uvede do kraja 2022. godine, te se postavlja pitanje kako se u sadašnjem trenutku vrši izbor sudija i napredovanje sudija.

 

Suđenje na daljinu

Snežana Marjanović i Dragana Marčetić za NIN (10.06.2021) - Postavljaju se brojna pitanja, kao na primer da li suđenje na daljinu može obezbediti neposrednost i javnost suđenja (i ako može, kojim sredstvima i načinima), kao i da li postoje materijalne i tehničke mogućnosti da se ovaj model suđenja uvede u naš pravni sistem.

 

Masovni sporovi - rešenje ili problem?

Nenad B. Kovačević za Danas (04.06.2021) - Parnični postupak se zasniva na postojanju (najčešće) jedne stranke (tužioca) koja pred sudom tvrdi da su njeno pravo ili pravni interes napadnuti time što je neka druga stranka (tuženi) svojim ponašanjem dovela do povrede, osporavanja ili ugrožavanja tih prava, odnosno interesa.

 

Izmene zakona o parničnom postupku

Milan Filipović za NIN (03.06.2021) - Za nekoga ko je ostao bez posla i prihoda, kao žrtva mobinga, uslovljavanje pokretanja spora plaćanjem nepristupačne sudske takse može biti dovoljan razlog da odustane od zaštite svojih prava.

 

Alternativne sankcije i potreba za stručnim izveštajima o učiniocu krivičnog dela

dr Olga Tešović za Vreme (03.06.2021) - Bliža i neposrednija saradnja između povereničke službe i suda/javnog tužilaštva kod nas bi u svakom slučaju doprinela širem opsegu izricanja alternativnih sankcija i njihovom kvalitetnijem načinu izvršenja, uz sve benefite koje te sankcije pružaju kako društvu, tako i učiniocu, a bitna pretpostavka navedenom jesu izmene odgovarajućih pravnih normi u cilju pružanja više samostalnosti i nadležnosti povereničkoj službi, posebno u relaciji sa sudom/javnim tužilaštvom.

 

Kulturna dobra kao plen kriminalaca

Gordana Krstić za Danas (29.05.2021) - U današnje vreme u medijima i među mlađom populacijom raspravlja se sve više o tzv. reality programima, koji se bave životima učesnika u veštačkim uslovima, a većina građana retko posećuje arheološka nalazišta, odlazi u muzeje i galerije na izložbe i u bibliotekama pronalazi štivo za čitanje.

 

Pravo na život i prekršajna evidencija

Dušan Dakić za Vreme (27.05.2021) - Pravo na život je osnovno ljudsko pravo zaštićeno nacionalnim i međunarodnim propisima, a u smislu Evropske konvencije ono podrazumeva i obavezu države da preduzme sve neophodno kako bi zaštitila živote svih koji su pod njenom nadležnošću.

 

Ako se struka ne uvaži, promene Ustava – neprihvatljive

Savo Đurđić za Danas (21.05.2021) - Nakon prvog javnog slušanja „Promene Ustava RS u oblasti pravosuđa“  29.4.2021. u Narodnoj skupštini, o čemu smo pisali u listu Danas, Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo je 6. maja ocenio da je predlog Vlade za promene Ustava podnet od ovlašćenog predlagača i otpočeo zvaničnu proceduru ustavnih promena.

 

Kripto porez

Ilija G. Rilaković za Danas (14.05.2021) -.Poreski problemi sa kojima se kripto zajednica u Srbiji susreće ili će se tek susretati ostali su u senci sukoba koji je nastao između frilensera i Poreske uprave. Naime, da bi regulisala brzo rastuće tržište kripto valuta i porezom zahvatila deo prihoda koje građani ostvare od trgovine, Srbija je krajem 2020. godine donela Zakon o digitalnoj imovini (ZDI) kojim se reguliše tržište kripto valuta i digitalnih tokena.

 

Unaprediti nivo razumevanja

Dušan Protić za NIN (13.05.2021) - Za većinu tematskih celina, u rasponu od 1 do 5, preovlađuje ocena 3, s tim da je najslabije ocenjena kaznena politika (2), a najbolje praksa javnih beležnika (4).

 

Gonjenje najtežih slučajeva korupcije u Srbiji

Nemanja Nenadić za Vreme (06.05.2021) - Iako se, na osnovu dugogodišnjeg iskustva, lako može zaključiti da spremnost za otkrivanje i rešavanje slučajeva korupcije na visokom nivou zavisi od vanpravnih elemenata, poput političke podrške (koja bi, paradoksalno, trebalo da dođe upravo od onih koji bi bili potencijalna meta takvih istraga),to ne znači da bi naš sistem za borbu protiv korupcije bio dovoljno dobar, sve i kada bi se ovaj čvor nekako razvezao.

 

Kako zaštititi žrtve u krivičnom postupku?

Aleksandar Trešnjev za Danas (06.05.2021) - U žiži javnosti se sve češće pojavljuje pitanje da li žrtve krivičnog dela mogu biti zaštićene tokom krivičnog postupka i/ili nakon njegovog okončanja i na koji način.

 

Zašto je sporno da član strukovnog udruženja bude u VSS?

Renata Pavešković - Nada Đorđević za Danas (16.04.2021) - Sudije u Srbiji su se još 2002. godine izborile za instituciju Saveta sudstva (tadašnji naziv Visoki savet pravosuđa) kao tela koje garantuje i obezbeđuje nezavisnosti i samostalnost sudova i sudija, a koji principi predstavljaju pravo građana svake države.

 

Da li je srpskom pravosuđu potrebna veštačka inteligencija

Ana Toskić Cvetinović za Vreme (15.04.2021) - Uporedna iskustva govore da veštačka inteligencija u pravosuđu može da ima različite namene- može se koristiti za upravljanje predmetima ili (kao podrška) za donošenje sudskih odluka. Ova prva namena, na primer, odnosi se na upotrebu algoritama koji, nakon podnošenja tužbe, procenjuju kompleksnost predmeta, na osnovu čega se donosi odluka o resursima koje je potrebno predvideti (uključujući i angažman sudskog aparata) da bi predmet bio rešen.

 

Pitanje prava i zdravlja

Jasmina Krštenić za Danas (09.04.2021) - Pitanje prava i zdravlja: Kroz kratak prikaz određenih krivičnih dela upoznaćemo se sa tačkama dodira medicinskog i krivičnog prava, postojanjem situacija u kojima ima posla za lekare i pravnike.

 

Ustav, podela vlasti i nezavisnost sudstva

Savo Đurđić za Vreme (08.04.2021) - Situacije kada su institucionalne i personalne promene, zbog naraslih unutrašnjih protivrečnosti i svesti, bile rezultat angažovanja većeg broja ljudi bez eskalacije nasilja, ređe su u našoj istoriji. Poslednji put 5. oktobra 2000. godine. Nije slučajno što je 2001. doneta odluka da se Sretenje, dan kada je počeo Prvi srpski ustanak. ali i donet prvi liberalni i kratkotrajni Ustav, slavi kao Dan državnosti Srbije. Od tada je prisutan i snažniji trend okretanja vrednostima Evropske unije.

 

Nemojte ćutati, prijavite nasilnika

Marija Ranđelović za NIN (08.04.2021) - Veliki broj žena u Srbiji veruje da je nasilje nad ženama normalna pojava i smatra da je ono porodična stvar u koju ne treba uključivati državne organe. Zato je važno podizati svest o tome da se osnovna ljudska prava odnose na sve ljude

 

Zaštita životne sredine u građanskom pravu

Dragana Marčetić - Snežana Marjanović za Danas (02.04.2021) - Poslednjih par godina, zagađenje vazduha u gradovima Srbije postaje tako veliko, da smo često u samom vrhu najzagađenijih društava u svetu.

 

(Ne)poverenje građana u javno tužilaštvo

Radovan Lazić za Vreme (01.04.2021) - Bez vladavine prava nema demokratskog društva slobodnih građana, a vladavine prava nema bez institucija. Međutim, nije dovoljno samo postojanje institucija, već da one efikasno rade svoj posao. za to im je potrebna nezavisnost.

 

Društveni angažman službenika države

Nikola Pantelić za Danas (30.03.2021) - Pod društvom podrazumevamo grupu ljudi koja živi zajedno u istoj državi.

 

Parnični postupak i stranka

Nadežda Vidić za Danas (19.03.2021) - Nerazrešeni spor i učešće u sudskom postupku gotovo uvek izaziva nelagodu i strepnju, pa i strah, čak i kada smo uvereni da smo u pravu.

 

Kako do efikasnog prekršajnog postupka

Dr Sanja Strgar za Vreme (17.03.2021) - Neefikasnost postupka ima za posledicu opasnost od obezvređivanja rada svih organa koji učestvuju u prekršajnom postupku i, kako je već navedeno, pravne nesigurnosti građana. U takvim slučajevima takođe opada ugled pravosuđa i pravne države.

 

Kako saslušati veštaka u privrednim sporovima

Slobodan Sremčev za Danas (12.03.2021) - Pred privrednim sudovima u privrednim sporovima veštačenje kao dokazno sredstvo je zastupljeno u velikom broju predmeta. Radi se o veštačenjima u oblastima u kojima sud ne raspolaže stručnim znanjem, najčešće: finansijama, mašinstvu, građevinarstvu, zanatstvu, poljoprivredi, saobraćaju i drugo.

 

O delegaciji predmeta

Nada Đorđević za NIN (11.03.2021) - Masovno podnošenje tužbi sa istim činjeničnim i pravnim osnovom nije fenomen novijeg datuma. Očigledno je da je delegacija u ovakvim predmetima celishodna, da će se postupak sprovesti lakše i brže pred sudom prebivališta tužilaca.

 

Lišenje roditeljskog prava

 Ljiljana Marjanović Andrić za Danas (05.03.2021) - Sadržinu roditeljskog prava čini korpus prava i dužnosti koje roditelji imaju prema svojoj deci.

 

Lav na papiru

Ivan Duzlevski za Vreme (04.03.2021) - Bio jednom jedan lav. Kakav lav? Strašan lav, narogušen i ljut sav. Strašno, strašno! Išao je na tri noge, gledao je na tri oka, slušao je na tri uva… Strašno, strašno

 

O troškovima prekršajnog postupka

Dušan Milošević za Danas (24.02.2021) - Troškovi prekršajnog postupka su predmet ozbiljnih rasprava u stručnoj javnosti, mada opšti je utisak da zakonodavac ovoj temi nije pristupio temeljno.

 

Sudije i tužioci prestaju da budu javni funkcioneri?

Nemanja Nenadić za Danas (17.02.2021) - Srbija je počela da uređuje pitanje sukoba interesa javnih funkcionera i uvela obavezu da oni podnose izveštaje o imovini i prihodima za sebe i članove porodice, prijavljuju primljene poklone i drugo od 2004. godine.

 

Više se veruje korumpiranoj policiji nego (korumpiranom) pravosuđu

Jelena Pejić Nikić za Danas (05.02.2021) - Građani Srbije veruju policiji iako smatraju da je korumpirana, a najmanje poverenja imaju u pravosuđe.

 

Pravni mehanizmi i problemi u suzbijanju nasilja u porodici

Ivana Milovanović za Danas (29.01.2021) - „Nasilje u porodici predstavlja primenu fizičke i psihičke sile prema članovima porodice uz ugrožavanje i povređivanje domena sigurnosti i odnosa poverenja i ispoljavanje kontrole i moći nad članovima porodice, bez obzira da li je u domaćem zakonodavstvu predviđeno kao krivično delo i da li je izvršilac nasilja prijavljen organima gonjenja ili ne.“

 

Udvaranje, proganjanje i polno uznemiravanje

Nikola Pantelić za Danas (20.01.2021) - Svi smo čuli za izreku da je tanka linija između ljubavi i mržnje.

 

Veštačenje u prekršajnom postupku

Sanja Strgar za Danas (15.01.2021) - Slobodno se može reći da i danas u javnosti, uključujući i pravničku, postoji podeljeno mišljenje o značaju načela materijalne i formalne istine u sudskom postupku, kao i kojem načelu dati prednost.

 

Sloboda medija i zaštita građana – gde je granica?

Nataša Stojadinović za Danas (13.01.2021) - Kada u medijima dominantnu ulogu ima tzv. žuta štampa, sklona senzacionalizmu i preterivanju, posebno je važno znati koje su granice slobode izveštavanja, odnosno dokle mediji mogu da zadiru u ličnu sferu pojedinaca.

 

Koliko je droge potrebno da završite iza rešetaka?

Gordana Krstić za Danas (24.12.2020) - U maju 2019. godine zakonodavac je izmenio tekst Krivičnog zakonika u delu koji uređuje član 246a stav 2 Krivičnog zakonika.

 

Proaktivna transparentnost u radu sudova

Damjan Mileusnić za danas (21.12.2020) - Građanima koji učestvuju u postupcima pred sudom, kao i široj javnosti neretko su potrebne informacije o radu sudova, poput adrese, kontakt informacija, podataka za plaćanje, nadležnosti suda, podataka o licu zaduženom za postupanje po zahtevima za slobodan pristup informacijama od javnog značaja i sl.

 

Uspesi iz prošlosti u senci izazova

Ana Zdravković za danas (11.12.2020) - Evropska konvencija o ljudskim pravima predstavlja najrazvijeniji međunarodni regionalni instrument zaštite ljudskih prava.

 

Kolege, izađite na izbore

Savo Đurđić za Danas (04.12.2020) - U toku su aktivnosti za izbor pet članova Visokog saveta sudstva (VSS) iz reda sudija.

 

Sudija, društvene mreže i „mač sa dve oštrice“

Dušan Dakić za Danas (27.11.2020) - Zbog trenutne epidemiološke situacije, sve više vremena provodimo na društvenim mrežama, koje su postale ne samo naš prozor u svet, nego i potreba kroz koju najbrže dolazimo do najnovijih vesti i drugih saznanja.

 

Alternativne krivične sankcije u sudskoj praksi

Olga Tešović za Danas (20.11.2020) - Uprkos činjenici da su i Tokijskim pravilima Ujedinjenih nacija, i Evropskim pravilima Saveta Evrope date preporuke i smernice državama članicama za razvijanje delotvornih sistema vanzavodskih sankcija, u našoj zemlji je njihova primena retka i nedovoljna.

 

Da li privremeni poslovi smeju da traju i po nekoliko godina?

Marija Pešović za Danas (13.11.2020) - Zaposlenje je jedno od najvažnijih segmenata života svake odrasle osobe.

 

Sve nedoumice o razvodu – kako izgleda postupak, koliko košta i koliko traje

Natalija Šolić za Danas (06.11.2020) - Rešili ste da se razvedete.

 

Tri saveta građanima Srbije za susrete sa policijom

Bojan Elek za Danas (30.10.2020) - Državni organi zaduženi sa sprovođenje zakona u Srbiji sve ga selektivnije sprovode, što je dovelo do prave renesanse građanskog aktivizma u raznim krajevima zemlje.

 

Sprečavanje nasilja u porodici pravilnom procenom tužioca i policijskog službenika

Jasmina Krštenić za Danas (23.10.2020) - Ne postoji društvo bez nasilja, ali postoje društvena delovanja usmerena na sprečavanje nasilja.

 

Govor mržnje – naša normalnost

Dušan Pokuševski za Danas (16.10.2020) - Krajem 2018. godine u jednom tabloidu je objavljena vest da je posle kraće svađe čovek nasilno izveo ženu ispred kafića u kojem su bili i ispalio nekoliko metaka u nju.

 

Zašto pravosudne institucije ne koriste sve svoje nadležnosti?

Savo Đurđić za Danas (09.10.2020) - Sve su očigledniji razlozi za pokretanje argumentovane stručne diskusije o tome da li i zbog čega ustavne institucije u Republici Srbiji generalno, a posebno u oblasti pravosuđa, nedovoljno koriste ili čak opstruišu deo svojih nadležnosti?

 

„Stupanje na snagu“ i „početak primene“

Nemanja Nenadić za Danas (02.10.2020) - Kada sam na ovom istom mestu, pre više od godinu dana, predstavljao novine i nedostatke Zakona o sprečavanju korupcije, nisam ni slutio da će pasti na testu primene pre nego što je ona uopšte počela.

 

Klipovi u točkovima umesto podmazane mašine

Bojan Elek za Danas (25.09.2020) - Snimak brutalnog prebijanja mladića u Novom Sadu, koje se dogodilo 24. avgusta, već danima je u centru pažnje javnosti u Srbiji.

 

Paradoksi prakse Ustavnog suda 

Marijana Pajvančić za Danas (18.09.2020) - Osnovna nadležnost Ustavnog suda – zaštita ustavnosti i zakonitosti je u praksi marginalizovana, a zaštita ljudskih prava postala je njegova primarna nadležnost.

 

Vanbračni partneri – pravo na porodičnu penziju

Dragiša Ćalić za Danas (11.09.2020) - Vanbračni partneri odskoro mogu da ostvare pravo na porodičnu penziju.

 

Potrošači vs. izvršitelji: Uska staza zaštite prava potrošača

Dušan Protić za Danas (03.10.2020) - Ovde nije reč o prinudnim iseljenjima i švajcarcima. Reč je o situaciji manje težine, ali pojavno vrlo učestaloj, u kojoj se u nekom momentu nađe veliki broj građana, posebno u većim gradovima:suočavanje sa nemilosrdnim javnim izvršiteljem, povodom duga za komunalne usluge.

 

Da li je kućni zatvor privilegija samo za „odabrane“?

Dr Gordana Vidojković za Danas (30.08.2020) - Građani u Srbiji su sa dobrim razlogom uznemireni zbog kriminala. Mnogi od njih više nikom ne veruju i sumnjaju da će kaznu zatvora u kućnim uslovima izdržavati samo „odabrani“, javne ličnosti, političari, pevači, sportisti, tajkuni. Zašto je to tako?

 

Zašto krivična suđenja traju dugo?

Aleksandar Trešnjev za Danas (23.08.2020) - Veliki broj građana je nezadovoljan radom srpskog pravosuđa. Nekada sa pravom, a nekada ne.

 

Ove godine se menja sudska vlast

Katarina Golubović za Danas (15.08.2020) - Ne postoji čovek koji nije bio upoznat sa tek završenom izbornom kampanjom i izborima poslanika i odbornika.

 

Šta ako sam oštećen krivičnim delom?

Marija Momčilovic za Danas (07.08.2020) - Da bismo bolje razumeli svoja prava kao oštećenog, najpre je potrebno da razjasnimo i razgraničimo određene pojmove.

 

Može li sud da bude efikasniji?

Renata Pavešković za Danas (31.07.2020) - Za efektivniji i efikasniji rad suda je od presudnog značaja upravljanje sudskim, odnosno pravosudnim sistemom, a u okviru istog upravljanje učinkom koje predstavlja postupak kojim se uspostavlja zajedničko razumevanje onoga što treba postići na nivou organizacije radi postizanja ciljeva zbog kojih sistem postoji.

 

Spontana okupljanja u vreme korone

Milan Filipović za Danas (25.07.2020) - U redovnim okolnostima građani imaju pravo da se spontano okupe kako bi negodovali povodom izjave javnog funkcionera.

 

Korona i pristup informacijama

Nemanja Nenadić za Danas (17.07.2020) - Ustavno „pravo na obaveštenost“ (član 51), i zakonsko pravo na pristup informacijama od javnog značaja, koje imamo već šesnaest godina, malo kada su bili toliko važni kao ovih meseci.

 

Šta učiniti ako se zateknete na mestu izvršenja krivičnog dela

Aleksandar Trešnjev za Danas (10.07.2020) - Malo ljudi ima priliku da se zatekne na mestu izvršenja krivičnog dela, ali ako se ipak zateknete, kasno je da tek tada počnete da razmišljate šta treba da radite.

 

Pravdu potraži na arbitraži

Katarina Grga za Danas (02.07.2020) - Arbitraža predstavlja jedan od alternativnih načina rešavanja sporova koji zbog svoje efikasnosti postaje sve popularniji u svetu.

 

Zašto VSS nema primedbi na nacrt Akcionog plana za Poglavlje 23?

Savo Đurđić za Danas (26.06.2020) - Pandemija virusa kovid 19 zbog koje je u našoj zemlji bilo uvedeno vanredno stanje je, uz opšte pozitivnu stručnu interakciju i solidarnost sa ugroženima, mnoge od nas dovela u priliku da iz različitih uglova sagledavamo lične, profesionalne, pa i šire društvene i političke prilike.

 

Sudska zaštita u slučajevima masovnih povreda prava

prof. dr Nevena Petrušić za Danas (22.06.2020) - Kompanija za distribuciju električne energije potrošačima je obračunavala utrošak električne energije po ceni većoj od cene utvrđene tarifom.

 

Video medijacija – šansa za efikasno rešavanje sporova

Blažo Nedić za Danas (13.05.2020) - Godine 2020. svet oko nas nepovratno se promenio.

 

Koji je posao javnog tužilaštva?

Svetlana Nenadić za Danas (05.06.2020) - Retko ko proživi život, a da nikada nije imao posla sa sudom.

 

Da li je sporna legalnost predstojećih izbora?

Marijana Pajvančić za Danas (29.05.2020) - U Srbiji se nastavljaju izborne aktivnosti prekinute nakon proglašenja vanrednog stanja.

 

Sloboda izražavanja ili ugrožavanje sigurnosti na društvenim mrežama

Milena Vasić za Danas (22.05.2020) - „Sve ću vas poklati… i sve po kući u ženskoj obući od kolevke i kreveca pa do ispod zemlje.“

 

I sudija je čovek?

Nada Đorđević za Danas (15.05.2020) - „Ovde je potrebno da trčiš koliko god možeš da bi ostala na istom mestu. Ukoliko želiš negde da stigneš, moraš da trčiš bar duplo brže od toga!“.

 

Izborna kampanja i vanredno stanje 

Nemanja Nenadić za Danas (08.05.2020) - Taman što smo posle osam godina dobili jedne parlamentarne izbore koji su raspisani kao redovni, prošla je samo jedna nedelja kampanje do uvođenja vanrednog stanja.

 

Upravljanje vanrednim situacijama - sistem za neko drugo vreme

Vladimir Erceg za Danas (29.04.2020) - Uvedene mere protiv aktuelne epidemije su se mogle sprovesti i bez proglašenja vanrednog stanja, što je već struka istakla.

 

Moj radnopravni položaj u vanrednom stanju

Teodora Tomić za Danas (23.04.2020) - Skoro mesec dana od proglašenja vanrednog stanja na teritoriji Republike Srbije i donošenja Uredbe o organizovanju rada poslodavaca za vreme vanrednog stanja, čini se da su se strasti, donekle, stišale u pogledu statusa zaposlenih, koji je u prvim nedeljama bio neizvestan i haotičan.

 

Policijski čas u doba korone

Saša Đorđević za Danas (16.04.2020) - Pekićevo Besnilo, Kamijeva Kuga ili Saramagovo Slepilo govore o istovremenoj borbi ljudi protiv zlokobnih virusa i demona čovekove mračne prirode koji plaše dostojanstvo i solidarnost.

 

Izvršenje u vanrednom stanju

Teodora Tomić za Danas (13.04.2020) - Odlukom Vlade Republike Srbije o proglašenju vanrednog stanja i propisivanjem niza mera u cilju sprečavanja širenja zarazne bolesti kovid-19, izazvane korona virusom, građanima su nametnute brojne obaveze i ograničen im je niz ljudskih prava.

 

Ljudska prava u vreme pandmije

Ana Toskić Cvetinović za Danas (05.04.2020) - Čitava planeta trenutno deli iste brige u vezi pandemije virusa COVID-19, pa se čini se da smo danas, u vreme opšte izolacije, više nego ikada povezani sa ostatkom sveta

 

Rad sudova u vanrednom stanju

Savo Djurđić za Danas (28.03.2020) -  Dana 15. marta 2020. godine predsednik Republike Srbije, predsednica Narodne skupštine i predsednica Vlade Republike Srbije…

 

Izveštaj o praćenju stanja u pravosuđu za 2020. godinu

Pogledajte rezultate našeg prvog istraživanja o stanju u pravosuđu, tačnije kako su građani ocenili pravosuđe.

 

Debata - zašto suđenja dugo traju: Između početka i kraja je nepoverenje

Tokom trajanja jednog sudskog postupka postoje različiti faktori koji dovode do toga da neki predmet traje duže, a neki kraće; trajanje zavisi od vrsta spora, od toga koliko je određeni postupak složen, šta se tužbenim zahtevom traži i od ponašanja samih stranaka u postupku.

 

O dužini sudskih postupaka na forumu u Leskovcu

Zbog čega suđenja dugo traju, tema je o kojoj će zaposleni Osnovnog suda u Leskovcu, ali i predstavnici udruženja razgovarati sa građanima.

 

Održana Tematska otvorena vrata "Zašto suđenja dugo traju" u Somboru

U prostorijama Osnovnog suda u Somboru 7.10.2019. godine održana su još jedna u nizu Tematska otvorena vrata na temu Zašto suđenja dugo traju.

 

U zrenjaninskom Osnovnom sudu održan otvoreni forum na temu „Zašto suđenja dugo traju?“

Nakon Ivanjice, Novog Sada i Niša, u saradnji sa Vrhovnim kasacionim sudom i Osnovnim sudom u Zrenjaninu, grad Zrenjanin je bio domaćin otvorenog foruma za diskusiju sa građanima.

 

“Tematska otvorena vrata u Kragujevcu – Zašto suđenja dugo traju”

Osnovni sud u Kragujevcu otvorio je 12. septembra svoja vrata za građane, predstavnike civilnog sektora, medije, zaposlene i stručnjake u pravosuđu.

 

Diskusija u Osnovnom sudu u Novom Sadu: Zašto suđenja dugo traju?

U novosadskom Osnovnom sudu prekjuče je organizovana diskusija na aktuelnu temu: Zašto suđenja dugo traju,  u okviru  projekta “Otvorena vrata pravosuđa”.

 

reforma pravosudja